Sa velikom radošću naše male govornike i istraživače jezika pozivamo na još jednu avanturu kreativnih dvojezičnih radionice “THE LITTLE TALKERS” koje polako postaju omiljeno mjesto za učenje kroz igru, zabavu i nova prijateljstva u sklopu Odjela za djecu i logopedskogkabineta MALI GOVORNICI
Dublji uzroci prokrastinacije
Iza odgađanja se često kriju emocije koje nisu odmah vidljive:
- Strah od neuspjeha – misao da zadatak neće biti dovoljno dobar može paralizirati
- Strah od uspjeha – uspjeh donosi veća očekivanja i odgovornost
- Perfekcionizam – potreba da sve bude idealno prije početka
- Gubitak smisla – teško je započeti zadatak ako ne vidimo njegovu svrhu
Prokrastinacija tada postaje način izbjegavanja neugodnih emocija, a ne samog zadatka. Ne moraš imati volju da bi započeo. Dovoljno je da započneš, volja često dođe putem.
Kako prekinuti začarani krug odgađanja
1. Pravilo „pet minuta“
Obećaj si da ćeš na zadatku raditi samo pet minuta. Često je upravo početak najteži dio. U velikom broju slučajeva motivacija se pojavi nakon što započnemo, a ne prije.
2. Razbijanje zadataka na mikro korake
Umjesto „napisati seminar“, prvi korak može biti „otvoriti dokument i napisati naslov“. Manji zadaci smanjuju osjećaj prijetnje i olakšavaju pokretanje.
3. Odredi točno vrijeme i mjesto
Umjesto općenite namjere „radit ću kasnije“, odluči:
„U 17:00 sjedam za stol i radim 15 minuta.“
Mozak voli jasnoću i rutinu.
4. Ograniči distrakcije
Makni mobitel, ugasi obavijesti ili koristi aplikacije za fokus. Okruženje snažno utječe na ponašanje što je manje prepreka, veća je vjerojatnost da ćeš započeti.
Emocionalni pristup: šta učiniti kad se pojavi otpor?
Razgovor sa samim sobom
Umjesto samokritike („Lijen/a sam“), pokušaj s pitanjima:
- „Šta me trenutno koči?“
- „Čega se zapravo bojim?“
Ovakav pristup smanjuje pritisak i povećava osjećaj kontrole.
Samopodrška umjesto savršenstva
Dopusti sebi da zadatak ne bude savršen jer napravljen zadatak gotovo je uvijek bolji od savršeno isplaniranog, ali nikad započetog. Kad odgađaš, nemoj se pitati „Zašto sam ovakav/va?“, nego „Koji je najmanji mogući korak koji mogu napraviti sada?“ Odgovor je gotovo uvijek lakši nego što mislimo.
Dugoročna usmjerenja za smanjenje prokrastinacije
- razvijaj realna očekivanja prema sebi;
- poveži zadatke s vlastitim ciljevima i vrijednostima;
- prati male uspjehe i bilježi napredak;
- uči razlikovati umor od otpora, ponekad je odmor najbolja odluka.
Zaključak
Prokrastinacija nije neprijatelj, već signal da nešto u nama traži pažnju, kada je posmatramo s razumijevanjem, a ne osudom, otvaramo prostor za stvarnu promjenu. Male, dosljedne akcije i emocionalna svijest vode prema većoj produktivnosti i unutrašnjem miru jer ne sabotira nas manjak discipline. Sabotira nas uvjerenje da moramo biti spremani da bi krenuli, čekamo motivaciju, a motivacija čeka da napravimo prvi potez